Sport
   
Dani poštanske povijesti
   
Home
Berislav Sekelj 2
Berislav Sekelj 3
Berislav Sekelj 4
Berislav Sekelj 5
Berislav Sekelj 6
Berislav Sekelj 7
Berislav Sekelj 8
Prirodne ljepote BiH
Dani postanske povijesti

 

   

DANI POŠTANSKE POVIJESTI BOSNE I HERCEGOVNE U SARAJEVU

Poštanska povijest Bosne i Hercegovine ove godine bilježi 130 godina prve austrijske pošte u Bosni i Hercegovini. Povodom ovog jubileja u Historijskom Muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, od 4-14 rujna 2008, održana je Izložba "K.UND.K. POŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI 1878-1918, 130 Godina Prve Austrijske Pošte u Bosni i Hercegovini, Poštanska Povijest BiH iz zbirke Berislava Sekelja".

IZ POVIJESTI Odmah po ulasku okupacionih trupa u Bosnu i Hercegovinu, organizirana je vojna poštanska sluzba, pa je tako 6.8.1878. otvorena u Mostaru prva poštanska ustanova pod nazivom FELDPOST EXPOSITUR No18. Do izlaska prvih bosanskohercegovackih poštanskih maraka, na području Bosne vrijedili su ugarski poštanski propisi, tarifa i marke, a na podrucju Hercegovine austrijski. Vec naredne godine (16.11.1879.), pokretni poštanski uredi pretvoreni su u stabilne vojne pošte MILITÄRPOST i taj su naziv nosile do kraja okupacije. U vrijeme okupacije B&H otvoreno je ukupno 156 vojnih pošta i 165 vojnih poštarnica. Pošta Neum je bila stalno pod upravom Direkcije pošta i telegrafa u Zadru. Željeznickih (ambulantnih) pošta bilo je ukupno 18. U Windhorstu (Nova Topola) otvorena je 1.10.1907. prva vojna poštarnica K. und K. MILITÄRPOST ABLAGE. Poštarnice su bile pomoćne pošte i njihovu ekspanziju bilježimo nakon osnivanja Poštanske štedionice 11.6.1911.

Za transport poštanskih pošiljaka, u prvim godinama okupacije, najčešće su se koristili pješaci, tovarni i jahaći konji, tegleća stoka, te vojne komore. S vremenom je željeznica preuzimala sve veće učešće u transportu poštanskih pošiljaka, a 1905 uveden je poštanski transport automobilom. Poštanski kondukteri i pratioci poštanskih kola bili su obavezni da u poštanskim stajalištima primaju i izdaju obična, expresna i preporučena pisma, dopisnice, poštanske uputnice i pakete.

Marke na zapremljenim običnim pismima i dopisnicama, kondukteri su poništavali ručnim ispisivanjem datuma i imena poštanskih stajališta. Isto je vrijedilo za konduktere na vlakovima, koji su poništavali marke ispisivanjem datuma i imena željezničkih stanica.

Bosansko-hercegovačka pošta već je sredinom okupacijskog perioda pružala skoro sve, za to vrijeme, suvremene oblike postanske usluge; pismonosne usluge, paketne i poštansko-uputničke usluge, uplate i isplate štednih uloga, prodaju i distribuciju.

Raspadom Monarhije i nakon 40 godina pod austrijskom upravom, pošta BiH pripala je pod vlast novoproklamirane države Srba, Hrvata i Slovenaca (27.10.1918).

 

Plakat koji je promovirao izložbu

IZLOŽBA Inicijativa za obilježavanje jubileja 130 GODINA PRVE AUSTRIJSKE POŠTE U BOSNI I HERCEGOVINI potekla je od gospodina Berislava Sekelja u proljece ove godine. U dogovoru sa svojim starim prijateljima iz Historijskog Muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, na čelu sa Direktoricom Muhibom Kaljanac, koji su odmah prepoznali vrijednost ove značajne obljetnice, započele su pripreme za organiziranje izložbe.

I datumi su se skoro poklopili. Austrougarska vojska osvojila je Sarajevo 19.8.1878 a gospodin Berislav Sekelj-Beri "ujahao" je u Sarajevo 2.9.2008. sa tovarom filatelističke povijesti BiH i preko 30 izložbenih vitrina, kako sam kaže, da to sve fino posloži u Historijskom Muzeju Bosne i Hercegovine. Izložba, kako je na otvaranju rekao Beri, nije napravljena prema strogim takmičarskim kriterijima sa međunarodnih filatelističkih izložbi. Napravljena je tako da privuče pažnju dobrih poznavatelja poštanske povijesti BiH a istovremeno i laika.

Veleposlanstvo Republike Austrije u BiH nije dozvolilo da ovaj lijepi jubilej prođe bez njegovog učešća. Odazvalo se na prvi poziv i sponzoriralo ovu izložbu, a na samom otvaranju izložbe, otpravnica poslova austrijske ambasade u BiH, gospođa Monika Pichler, održala je pozdravni govor.

                   

Otvorenje izložbe

Osobnim prisustvom i otvaranjem izložbe dogradonačelnika grada Sarajeva, dr. Josipa Jurišića, na ovu lijepu izložbu "udaren" je žig Grada Sarajeva, sponzora izložbe.

Poštanska povijest BiH uvijek je bila usko povezana i s poštanskom poviješću Hrvatske. Željezničke linije, na kojima se pošta preuzimala, povezivale su bosansko-hercegovačke sa hrvatskim krajevima; Brčko-Vinkovci, Drvar-Knin,

Doberlin-Zagreb, Sarajevo-Metković, Gabela-Gruž itd. Ova izložba svakako je podigla kulturnu suradnju Republike Hrvatske i drževe Bosne i Hercegovine na viši nivo.

Tu zajedničku povijest prepoznali su Hrvatski filatelistički savez, Hrvatska poštanska banka d.d., kao i Berijevi prijatelji i filatelističke kolege; Miroslav Meco, Zoran Šips i Zvonimir Stepački i svesrdno pomogli u realiziranju izložbe. Brojni filatelistički prijatelji iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine također su dali svoj velik doprinos.

Izložba je pobudila veliki interes publike...

...i medija.

Skoro sve televizijske kuće i tisak s velikom pažnjom su zabilježili ovaj događaj.

U filatelističkom smislu, cjelina mora sadržavati i žig pošte. Što je jasniji, i cjelina je vrijednija. Pri ovakvim manifestacijama, "žig stavlja" državna pošta. Zato je prisutvo izvršnog direktora BH Pošte, gospodina Emira Hajrića, na otvaranju izložbe, svakako ohrabrujući znak, da će stvari, kada je riječ o odnosu JP BH Pošta d.o.o. prema filateliji i filatelistima u BiH, krenuti u pozitivnom smjeru. Žao nam je što to nije bilo prepoznato na vrijeme i što ova obljetnica nije obilježena poštanskom markom i prigodnim žigom. Međutim, vjerujemo da vremena za izdavanje prigodne marke, možda i u suradnji s austrijskom poštom, još ima.

Šta na kraju reći? Gospodine Beri, hvala na lijepom ugođaju koji ste priuštili građanima i filatelistima Sarajeva i BiH. Hvala na premijeri u Sarajevu i želimo Vam sretan put i uspjeh na reprizi u drugim gradovima.

FILATELISTIČKI PROFIL BERISLAVA SEKELJA-BERIJA

Rođen u Zagrebu 22.7.1948 godine. Filatelijom se bavi, kako sam kaže, čitav život. Specijalnost mu je poštanska povijest BiH. Od 2006 godine član Zbora ispitivača maraka HFS-a za područje ispitivanja "Marke, cjeline i poštanska povijest Bosne i Hercegovine od 1878 - 1918 godine". Godine 2005 izdao knjigu/katalog "POŠTANSKA POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE 1878-1918" nakon čijeg izdavanja je izuzetno porastao interes za filateliju BiH širom svijeta. Na svim najvećim svjetskim izložbama, knjiga je u kategoriji filatelističke literature osvojila najveće nagrade. Berislav Sekelj redovno učestvuje na svim velikim filatelističkim izložbama i to uvijek sa izlošcima vezano za BiH. Veoma zapaženi su bili njegovi izlošci na temu "PRVO RATNO DOPLATNO IZDANJE 1914" i "ŽELJEZNIČKI ŽIGOVI – AMBULANTNA POŠTA U BiH 1878-1918". Trenutno je u Beču na WIPA 2008 postavljen Berijev izložak "PRIVATNO ZUPČANJE BANJALUKA 11 1/2-SAMOSTAN TRAPISTA".

 Davorin Gelo

 

 

 

 

IZLOŽBA

 

POŠTANSKA POVIJEST SAMOSTANA TRAPISTA MARIJA ZVIJEZDA

 

140 GODINA OD DOLASKA TRAPISTA U DELIBAŠINO SELO

KOD BANJA LUKE

 

18 – 28 JUNI 2009

 

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE

BANJA LUKA

ĐURE DANIČIĆA 1

 

 

U organizaciji Banjalučke biskupije, od 18. 6. održan je trodnevni međunarodni simpozij o značaju trapista u povodu obilježavanja 140 godina njihova dolaska u Delibašino Selo kod Banje Luke, te osnivanja samostana „Marija Zvijezda“. 18.6. otvorena je u muzeju RS izložba o trapistima, kao i o poštanskoj povijesti samostana „Marija Zvijezda“, pa je i na taj način obilježena ta značajna obljetnica.

    

 

Dolazak katoličkih redovnika „cistercita strožijeg odreda“, u narodu poznatijih kao „trapista“, u Bosni i Hercegovini, djelo je priora Franza Pfannera, rodom iz Langena kod Bregenza. Kada su nadležno bečko ministarstvo i hrvatski Sabor odbili njegovu molbu za naseljavanje u novu zemlju, okrenuo se prema Bosni, koja je u to doba bila pod turskom vlašću. Čuvši kako su franjevci na Petrićevcu kupili zemlju od Šibić-bega i da namjeravaju sagraditi samostan, odlučio se prior Pfanner za kupovinu posjeda od 100 jutara. Odmah nakon kupovine posjeda, trapisti su došli u Delibašino selo, s onu stranu Vrbasa. Bilo je to 21. lipnja 1869. godine, kada su iz Zagreba stigla teško natovarena kola, s najpotrebnijim stvarima. Došli su oo. Robert i Bernhard, te časna braća Jakob, Zaharija, Nachbauer i postulant Spraul. Bio je to početak osnutka »Marije Zvijezde«. Te i slijedećih godina, usprkos mnogih poteškoća, lokalne i političke prirode, ali s nevjerojatnom upornošću, izgrađene su ciglana, kovačnica s radionicom za plugove, žitnica-silos, kamenolom, mlin, pogon za proizvodnju sira, pilana, sušara za voće, pivara, klaonica, tvornica platna s predionicom i tkaonicom, štamparija s kartonažom i knjigovežnicom, bačvarska, stolarska i kolarska radionica. Kao nosioci razvoja banjalučke regije, vrijedni trapisti su tijekom godina, držeći se stalno pravila »ora et labora« (moli i radi) još izgradili bolnicu, novu crkvu, đački dom, sirotište, hidrocentralu na Vrbasu, te pokrenuli časopis Putokaz. Tradicija svjetski poznatog proizvoda, sira Trapista, duga je 127 godina. Kako i njegovo ime govori, sir Trapist potiče od redovnika trapista, iz stoljetne tradicije koja se prenosi iz samostana u samostan – sve do današnjih dana. Svojim čuvenim pivom i sirom trapisti su pronijeli slavu Banja Luke širom Evrope.

 

Postavljeni izložak „Poštanska povijest samostana trapista Marija Zvijezda“ sadrži tri podnaslova;

 

1. Privatno zupčanje Banjaluka 11 ˝ (vlasnik zbirke Berislav Sekelj)

2. Poštansko područje Banjaluka (vlasnik zbirke Berislav Sekelj)

3. Stare razglednice samostana Trapista (vlasnik zbirke Miroslav Meco)

 

     

 

Osnovna tema ove izložbe je poštanska povijest samostana trapista o kojoj se, osim u krugovima visoko specijalizirane filatelije, vrlo malo zna. Uz samostan trapista vezana je jedna svjetski poznata filatelistička zanimljivost i specijalnost, koju navode najpoznatiji svjetski katalozi poštanskih maraka, a poznamo je pod imenom «Privatno zupčanje Banjaluka 11 ˝ ».

Do danas je to zupčanje samo konstatirano i katalogizirano, ali niti u jednom katalogu nije objašnjeno zašto se pojavljuje jedino na poštanskoj marci od 45 hellera, izdanje krajobrazi iz 1906. godine. Ovaj izložak, koji je istovremeno i studija tog zupčanja, po prvi puta daje odgovor na to glavno pitanje.

A da bismo dobili odgovor na to pitanje, prije svega treba naglasiti nekoliko slijedećih činjenica:

- da je samostan isporučivao sir Trapist u paketima iste težine od ca 4800 grama (4,80 kg).

- paketi su se slali uglavnom pouzećem i to najvećim dijelom na područje Monarhije.

- tuzemna poštanska tarifa na težinu do 5000 grama (5 kg), bila je 80 H, te još plus 12 H

  za pouzeće, što je ukupno 92 H.

- koristeći marke izdanja 1906. (jedino su se te marke tog izdanja tada mogle koristiti),

  najjednostavnija  kombinacija za frankiranje paketnih odpremnica bila je 2 x 45 H + 2 H, što je

  ukupno 92 H.

- ta frankaturna kombinacija nalazi se na svim, meni poznatim, paketnim odpremnicama, a što u

  ovom slučaju znači, da su se marke od 45 H najviše trošile i slijedom toga, najprije potrošile.

 

   

Nakon što su se zalihe perforiranih maraka potrošile, počeli su se koristiti nezupčani arci maraka od 45 H. Zbog lakšeg manipuliranja, da nebi marke morali rezati škarama, u samostanu su zatim svojim perforatorom, te nezupčane arke perforirali u linijskom zupčanju 11 ˝. Nezupčani arci su imali po 50 maraka, a marke koje su se dobile takvim perforiranjem, bile su ili zupčane sa svih strana (one iz sredine arka) ili su bile samo djelomično zupčane (rubne marke u arku).Tako perforirane marke od 45 hellera u zupčanju 11 ˝ koristile su se za frankiranje paketnih odpremnica u vrlo kratkom periodu (V – IX mjesec 1910.godine). Eto tako je nastalo u filatelističkom svijetu poznato «Privatno zupčanje Banjaluka 11 ˝ ».

Da osigura bržu manipulaciju s paketnim odpremnicama, pošta Banjaluka dozvoljavala je nešto drugačiji način rukovanja i obrade paketa, nego što bi to bilo u običnim slučajevima. Kad je lista primatelja je bila sačinjena, odpremnice su bile ispisane i frankirane u odpremnom odjelu (expeditu) samostana, jer su redovnici točno znali poštanske propise i tarifu. Veliki dnevni promet paketa sa sirom udvostručavao bi broj paketa na pošti Banjaluka, a u ovom je slučaju poštanska služba trebala samo obaviti kontrolu. Vjerujemo da su iz tog razloga paketi sa sirom bili odpremljeni do najbliže željezničke stanice Banjaluka – predgrađe (Banjaluka – Vorstadt).

Obzirom da službeno izdane marke od 45 hellera ne postoje u zupčanju 11 ˝ , nego u zupčanjima 9 Ľ i 12 ˝ , mjerenjem veličine zubaca definitivno se uočava razlika između tih maraka i onih koje su bile privatno perforirane u samostanu. Potvrde originalnosti takvih maraka izdaju ovlašteni ispitivači maraka za područje filatelije Bosne i Hercegovine.

 

 

Paketna karta poslana iz samostana i zbog cega je su

trapisti filatelisticki poznati

 

 

Izložene eksponate poštanskog područja Banjaluke možemo promatrati s filatelističkog aspekta, ali isto tako i kao dokumente poštanske povijesti. Uz klasičnu filateliju, poštanska povijest postaje sve popularnija, upravo iz razloga što putem kompletnih i originalnih poštanskih dokumenata dobivamo mnogo više informacija. Raznolikost žigova i poštanskih frankatura, rijetki poštanski dokumenti, poštanska rukovanja i tarife, kao i niz drugih specijalnosti, učinili su ovo područje sakupljanja vrlo atraktivnim. Izložene pošte i poštarnice poštanskog područja Banjaluka složene su abecednim redom. Prva poštarnica (pomoćna pošta, njemački Post-Ablage) na teritoriju BiH otvorena je upravo u Windhorstu (Nova Topola) 1.10.1907.godine.

 

Stare razglednice također su omiljeno područje sakupljanja, u prvom redu kao slikovno-dokumentarna vrijednost iz prošlih vremena. Mnoga su zdanja srušena u raznim ratovima ili zbog zuba vremena, pa nam slike sa starih razglednica često mogu pomoći prilikom obnove istih ili restauriranja njihovih segmenata. Zadnjih nekoliko godina zbirke starih razglednica sve više se službeno i ravnopravno pojavljuju na renomiranim filatelističkim izložbama.

 

Zahvaljujući Banjalučkoj biskupiji i Hrvatskom institutu za povijest, te muzeju Republike Srpske, obje izložbe su uspješno postavljene i bile vrlo dobro posjećene.

 

Autor izložbe Berislav Sekelj

 

.

 

 

 

 

Home Berislav Sekelj 2 Berislav Sekelj 3 Berislav Sekelj 4 Berislav Sekelj 5 Berislav Sekelj 6 Berislav Sekelj 7 Berislav Sekelj 8 Prirodne ljepote BiH Dani postanske povijesti

This site was last updated 05/15/10