Dzevad Drljevic 1
   

Dzevad Drljevic 1

Home
Up
Dzevad Drljevic 7
Dzevad Drljevic 2
Dzevad Drljevic 3
Dzevad Drljevic 4
Dzevad Drljevic 5
Dzevad Drljevic 6
Dzevad Drljević 8
Dzevad Drljević 9
Dzevad Drljević 10
Zapisi iz ”Stojećeg”
Mita Ahmetov

 

 

                                                       GATACKI KRAJOLIK

Pise: Dzevad Drljevic

O Metohiji,

o Metohijanima,

o Polju i Brdu

 

Metohija bi malo mjesto.Ko se rodio u njemu,u zvijezde ga je okiv’o. Ko je rijetko prolazio tuda govorio bi: Metohija se nalazi bogu za ledima. Kuku onome ko se samo fali cistim zrakom i zdravom vodom.Tesko je bilo pomiriti oprecne stavove, niko ih nikad nece ni pomiriti.Ko bi urijetko navratio opet bi govorio: ko bi vam zivio u ovome krsu, zimi pomete, ljeti izgore. I vrijeme; i ljudi; i priroda; i baje; i zvjerke su da bog sacuva. Nema sredine. Ne mores biti neutralan i nesvrstan, moras biti na necijoj strani. Ko je slab i mlak  mora se vremenom preseliti u neko pitomije mjesto
                        METOHIJA

Varos se gradila i sirila pri kraju polja, u stvari vise pri brdu. I sad ljudi nose kuce u brdo. Nije zgoreg imati brdo za ledima. Polje je ravno, od polja se zivjelo.Dvadesetak kilometra dugacko, pet siroko, bez hlada, bez i jednog drveta. Po polju tek pokoja uzdignuta glavica, da mozes sjesti i cudit se polju. Polje je presjeceno sa dvije rijeke Musnicom i Gracanicom, koje se sastavljaju pod Srdevicima i dalje nastavljaju ko jedana voda. Metohijani Musnicu zovu jos i Boljusa. Ima izreka,  kad neko nekom ucini nakvu  bruku i sramotu :Ne more to ni Boljusa saprati. S prva polja su basce i njive; sadi se uglavnom krtola za ljude i blitva za hajvan; sije se raz i senica, u novije vrijeme malo i djeteljina. Dalje, dublje u polje se nastavljaju se sve ornica do ornice, ogradene pridrugama i bodljikavom zicom. Poslije se nizu  bare, gdje je najbolji ukos i taj dio zemlje ”srce Gatackog polja” posjeduju stari Metohijani. Jedan dobar komad polja je skoro citavu godinu pokriven vodom i tu raste sevar visok i ostar ko noz. Mores se na nj obrezati. Dobar je za povrhe, baca se u jasle pred konje ili kad trava izda, valja sevara imati u rezervi. Jedan dio polja je u privatnom vlasnistvu,drugi dio polja je zadruzno, oduzeto poslije 1945. Polje se mora brzo sraditi od kraja juna mjeseca  do pocetka augusta.Ako se ne sradi brzo ili isklasa i izgori trava ili se uvalja i prezrene ili opase svijetski hajvan. Ako se naviljci hitro ne dignu, razvali ih hajvan ili ulije kisa u njih i istruhnose. Zato u to vrijeme metohijani rade od zvijezde do zvijezde,orelo-gorelo. Pokosena trava se prisusi u otkosima i onda se prave naviljci ili ako su otkosi malo vlazni, prvo se sijeno prigrabi i svileta u rovine, a poslije se prave naviljci. Preko naviljka prebace se dva usukana uzeta od tek pokosene trave ili od nakvasenog sijena. Ljudi sutke rade i samo ponekad pogledaju u sunce. Ljudi pocrne bolje nego na moru. Poslije se po svu noc mazu kisjelinom, da izvuce vatru iz izgorele koze. Zene se ubrade, a muskarci vecinom stave na glavu kapu ili slamnati sesir. Stariji vole nakvasiti rubac, zavezu cetiri cvora na cetiri coska i stave na glavu, to rashladi. Glavna stvar u polju je voda, bez vode ne mores nikud. Najbolja je voda iz staklene pletene pletare; cuva se u vodi ili u dubokom hladu pokrivena sirovom travom.Tako najprije sacuva studen.

Neki ljudi, koji nemaju svoju zemlju kupuju sijeno u travi ili u naviljku. Ako kupuju u naviljku, obicno se naviljak dobro progaza ili ograbi; sustina je da sto vise sijena stane u sto manje naviljaka.Valja biti vjest, kad se prekida sijeno.Hajro Posko,vrijedan i imucan, nevelik covjek samo bi sutke isao s cigarom u ustima od naviljka do naviljka,saginjao se na koljena i uvlacio ruku do lakta u sijeno i govorio,ne vadeci cigaru.              

Gazeno! Pa isti put, radnje i pokreti kod drugog,treceg i cetvrtog naviljka.Gazeno! Dabogda crko,ako u svakom nema po pet kvintala. Niko mu nije dorasto u tim poslovima.

Ljudi rade ko crvi, nicu naviljci zacas.Jos se prije podignu. Do nedavno, sijeno se izgonilo na gvozdenim i gumenim konjskim kolima. Na kolima stoji covjek sto razdijeva i vodi kola, gleda da sijeno pravilno rasporedi, nanosi na coskove, da ne pretegne na jednu stranu, da se kola gdje ne prevrnu. Isprva mu mogu bacati dvojica, poslije jedan, da pazljivije vodi kola. Pred konje se baci najbolja trava, da nisu gladni i da miruju. Kola se dobro ograbe i dobro zavezu; dva konopa sa strane i jedan ili dva  po srijedi. Kocijas sjeda na sijeno bace mu cugle, on doda ruku ostalima da se popnu i sjednu, svak na po jednu stranu. Ako su se kola nagela, pa kocijas nije siguran, da more preko potoka ili nakvog mrginja ili cuprije, jedan ili dvojica sa gvozdenim vilama upiru u slabiju stranu. Iza kola se dobro prigrabi; ne valja da slamka ostane na bari, slab je domacin. Kola se gone oprezno i polahko, valja cuvati i sijeno i konje.

Sijeno se slaze u plastove ili zbija u pojate.Ako je to na ravnu dobro je; ako je sto je u vecini slucajeva u po brda ili na samom brdu, onda je to veliki napor i teret. Brgat i da ne spominjem.

 

                                                       Naredna stranica