Ago Saric
   
Milimir Milošević
   
   

 

 

 

        ILINJSKE BESJEDE *

 

 

 

DISCLAIMER AND COPYRIGHT. The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the benefit of those who are not able to obtain the printed version.

 

 

Deceniju prije rata, bijah obuzet idejom da, sa saradnicima, sačinim spisak imenik, kako god hoćete, svih iole značajnijih Gačana, van Gacka.

Na prvi pogled bi to lak zadatak. Većini njih smo slali izdanja “Gatačkih novina”.  Ali kad se upustismo u sakupljanje činjenica o tome , uvidjesmo da je to Sizifov posao.

Prvo, nismo se mogli, do kraja , usaglasiti, šta podrazumjevati pod sitagmom – Značajni Gačani?

Uz mnogo onih što završiše razne studije, bilo je mnogo i onih što ne studirahu, ali su svojim životnim angažmanom, u struci ili privatnom biznisu, umjetnosti ili sportu - značili mnogo.

Tek, da ne dužim , ne završismo taj mukotrpan posao, uspjedosmo “nabaciti” sirov spisak od nekoliko stotina takvih sugradjana.

Ideja da se taj spisak sistematizuje i kasnije objavi propade zbog poznatih vam razloga.

Rat učini da ništa više ne bi važno.

Mislio sam tada, dok pravismo taj spisak , da smo došli do svih imena koja su  nešto značila, na način da su u struci ili aktivnostima kojima su se baviti dostigli zavidan nivo.

No griješili smo. Sada znam da u taj spisak ne uđoše mnoge umne glave, ili u najmanju ruku mnogi koji su tamo trebali ući.

I ne , zbog toga što je to neko tako htjeo, nego što nemadosmo o tim ljudima  i njihovim sklonostima , potrebna saznanja

 

Medju takvima, osta nezabilježen naš Gačanin, Milimir Milošević, rođen  u Gradini , Fojnica 1944.godine, preminuo 1982.

 

Radio je kao nastavnik ruskog jezika u Zenici i bavio se poezijom još od gimnazijskih dana u Gacku.

Ostalo je iza Milimira mnogo objavljenih pjesama, rasutih u vise casopisa.

Objavljena je samo jedna zbirka njegovih stihova 1980. godine, pod naslovom "Ilinjske besjede".

Šteta što je sudbina tako rano uzela pjesnika.

 Uvjerite se sami , uz izbor pjesama koje su sačinili njegovi najmiliji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U ZEMLJI HERCEGOVOJ


Ovdje je pradomovina sunca i neba
Ludi vjetrovi ovdje zatišje traže
Dođite prognani ako vam vjere zatreba
Možda će stare jasike moći da vas uvaže

Noć je ovdje na spavanju zatečena
I teško će moći da se probudi više
Krv mi je opasna tu prije rođenja prenesena
Dok vazduh kroz kamene otvore sebe udiše

Kiše dolaze tiho, zamahom sklopljenih krila
Goli vrhovi s čelom divno se rimuju
Kamena vrata su se još prije sunca otvorila
Vijekovi ovde pokorno ime potpisuju

Ima zemlja gdje kamenje mir stvarima propovijeda
O, kad bih mogao u tvoja njedra da zavirim
Potvrdio bih da se u tebi samo na nebo iskosa gleda
Makar ne uspio da se sa svojom krvlju pomirim

Ko pokuša da se izdigne van kamenog sabora
Ko prevareni vijek jednom sigurno proplakaće
Ako puteva ima svi se probijaju do mora
Svete mjesečine ovde dvaput dolaze na hodočašće

O, staro nebo otvaraju li se to predjeli samoglasni
Znači biće raži i snage da je okruni
Može li ona neshvaćenog da me objasni
Dok orlovi krv mi čuvaju da se ne pobuni

Čak i kamenje prema istoku lice okreće
Vode se podatno predaju čiste prije rođenja
Ako sunce prestupi čeka ga kameno raspeće
U ovoj zemlji vodi i vatri nema sretnog pomirenja

Ima u zemlji Hercegovoj, i snage ima
Kad se krv zapali pod plećem i u strnjištu
Miris opore zemlje se razliva po svim čulima
Svijet je pohod počeo na ovom starom ognjištu

Kad zaigra jutro pod obrvom starom
Kažu doći će još jednom proljeće
Dok kameni sveci šire krila nad oltarom
I zapucketa kandilo na jarmu dvije svijeće

Nagorjela je zemlja ko ožiljak u dnu duše
Zaboraviše je ovdje bogovi na nekom pohodu
A ona živi i otima se da joj rijeke ne presuše
Gavran kunja nad pojatom, opet sluti nepogodu
Nagorjela je zemlja ko ožiljak u dnu duše

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mada vičan peru, nisam kritičar i o pjesnikovom pojanju pročitajte rijec stručnjaka, na kraju ovog teksta. No znam da sam čitajuci Milimirove stihove, osjetio miris zavičaja,o kojem on tako čeznjivo , pjeva.

I ove slike fojničkog krajolika ne načinih sam , niti bilo kod od  nas Gačana , nadjoh ih na sajtu nekog bicikliste Austrijanca, kojeg sudba nedavno provede tuda. Da prema njemu budem korektan - on slike objavii na adresi : http://members.ozemail.com.au/~aburke/ViennaIstanbulCycleTrip2011/04bosnia.htm )

 

 

Slovo o autoru

 

 


 

 

 

 

 

        

 

 

 

 

 

 Nasljednici autora zadržavaju sva prava!*

 

 
 
 

Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

 

   Predhodna stranica

 

This site was last updated 04/13/12