Prirodne ljepote BiH 2
Home
Up

 

   

 

 

PRIRODNE LJEPOTE I POŠTANSKA POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE ( 2 )

 

 

 

 
DISCLAIMER AND COPYRIGHT. The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the benefit of those who are not able to obtain the printed version.

 

I ova tema nije striktno gatačka i sa Gackom nema , zaista nikakvog doticaja. No jeste filatelistička, na način da se u tekstu kroz razglednice i poštanske marke, te ostale priloge prikazujju prirodne ljepote u  Bosni i Hercegovini. Uz zahvalnost autoru na dozvoli za objavljivanje da napomenem da su istovjetni tekstovi objavljeni u casopisu "Hrvatska filatelija"

  

   Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

PRIRODNE LJEPOTE I POŠTANSKA POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE ( 12 )

 

K I S E L J A K  -  V R E L O

 

U zadnjem broju HF opisali smo poznato sarajevsko izletište i toplice Ilidžu, a danas ćemo posjetiti jedan kiseljak, koji po tome upravo i nosi isto ime; Kiseljak. I ovom prilikom koristit ćemo se zapisima, koje je davne 1912.godine napisao veliki ljubitelj prirode i putopisac Rudolf barun Maldini Wildenhainski.

 

Od Visokoga stigneš za sat vožnje, a sve uz rijeku Fojnicu, u Kiseljak. Kiseljak, malo mjestance na rijeci Fojnici sa šezdesetak kuća i 500 stanovnika, sjelo je na glavnoj cesti, što vodi iz Sarajeva u Bosanski Brod, veoma slikovito među šumovitim obroncima Cvetnice, Krušovske kose i Stogić planine, iz kojih dolaze srebrno-bistri potoci: Kreševčica, Lepenica i Fojnica.

     

     

Razglednica željeznička stanica Visoko

Kiseljačka okolica i njen položaj svakoga se stranca dojima. Svojom vodom i okolicom rekao bi da Kiseljaku nema premca u Bosni, pa je svake godine sve više gostiju. Kiseljak je dobio ime po kiseloj vodi, kojom obiluje, a ta ista voda sadrži najviše ugljičnoga dvokisa, Glauberove soli i željeza. Sa velikim uspjehom liječi organe za disanje, probavu, spolne organe, ženske bolesti, te bolesti kosti. Kisela voda upotrebljava se kao piće, a i za kupanje, pa time se liječe gore označene bolesti, a izvrsna je i kao osvježavajuće piće. Kupatilo je otvoreno već od 20.svibnja, pa se svakom preporučuje, da ga mjeseca lipnja posjeti, jer je tada na Kiseljaku boravak najugodniji, budući onda još nema tako mnogo svijeta, pa piće i kupke može da uzima po volji. U istinu čudnovato je, da svijet ovamo dolazi istom početkom srpnja, a oko 20.kolovoza, da se svi razilaze. Najugodniji je i najljepši boravak u lipnju i rujnu.

 

    

Razglednica Kiseljak, lječilište i vrelo, 1904, godine

Za uređenje kupatila brine se bosanska zemaljska vlada, koja ga svake godine što bolje uredi i u pravo vrijeme pristupačnim učini. Perivoji su također uređeni, premda ih više puta i poplava ošteti. Oko vanjskog uređenja kupatila brine se i jedan poduzetnik, a za vrijeme sezone stanuje u Kiseljaku i kotarski liječnik.

 

           

tip D2

                

tip K1

        

            

tip M b o

       Različiti tipovi poštanskog žiga Visoko

U samom mjestu ima četiri svratišta sa više soba, zatim hanova i privatnih kuća. U svratištima može se dobiti stan i hrana za 6 kruna dnevno. Za kupke plaća se 80 helera, a sa rubljem 1 kruna. Kisela voda u Kiseljaku slična je rogatačkoj, pa kako izvire iz zemlje, svatko ju smije badava piti. Da je pak voda iz Kiseljaka našla prođu i da se na tisuće velikih boca razašilje za stolno piće, to je blagodatna stečevina novoga doba. I sarajevska bolnica već nekoliko godina rabi za svoje bolesnike kiseljačku vodu.

      

Poštanska cjelina od 5 kreuzera, upućena 1896. iz Visokog u Beč. sa ručnim poništenjem Visoko.

 

VISOKO

Grad na rijeci Bosni, udaljen od Sarajeva 32 km.Željeznička stanica na pruzi Sarajevo – Bos.Brod. Imao je kotarski ured i sud, zapovjednu oružničku postaju, osnovnu i pravoslavnu školu, narodnu školu, franjevačka gimnazij i mekteb. Razvijena kožna industrija. Svakodnevni poštanski promet s Kiseljakom i Fojnicom. Grad je imao  4100 stanovnika. Pošta Visoko otvorena je 6.10.1882. kao

K. K.  MILITÄRPOST  LIV VISOKA. Kasnije mijenja naziv u K. und K. MILITÄRPOST  LIV VISOKO.

   

     

razglednica hrvatski dom u Fojnici

 

   

            

Žig Fojnica tip K2

              

                

Žig Fojnica b. Kiseljak, tip M

 

KISELJAK (turski EKSI SUYU)

Mjesto na glavnoj cesti Sarajevo Bos.Brod, udaljeno 13 km od želj.stanice Visoko. Kiseljak je imao oružničku postaju, osnovnu školu i mekteb, a pripadao je kotaru Fojnica. Poznat po izvoru mineralne i ljekovite vode. Pošta Kiseljak otvorena je početkom okupacije u kolovozu 1878.godine kao K. u. K. ETAPPEN–POSTAMT  No VII, a kasnije mijenja naziv u K. K.  &  K. und K. MILITÄRPOST  VII KISELJAK.

 

                                       

tip Ma                                                                                              tip K1

Različiti tipovi poštanskog žiga Kiseljak

 

FOJNICA (turski FOYNICE)

Fojnica leži u šumovitoj kotlini, udaljena 33 km od najbliže želj.stanice Visoko. Imala je kotarski ured i sud, oružničku postaju i osnovnu školu. U gradiću je bilo razvijeno ratarstvo, stočarstvo i rudarstvo. Fojnica je poznata po znamenitom franjevačkom samostanu, najstarijem u Bosni, s velikom bibliotekom i muzejom. Imala je 1330 stanovnika. Pošta Fojnica otvorena je 1.8.1886. kao K. K. MILITÄRPOST  LVII FOJNICA. Do 1911. godine naziv pošte je FOJNICA, a kasnije mijenja naziv u FOJNICA b. KISELJAK.

 

Postirano aprila 03.2010

 

 

    

PRIRODNE LJEPOTE I POŠTANSKA POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE ( 13 )

 

B J E L A Š N I C A

      
          Razglednica i zig zvjezdarnice na Bjelasnici

 

U predzadnjem broju (11.nastavak) pisali smo o poznatom sarajevskom izletištu Ilidži, a danas ćemo posjetiti planinu Bjelašnicu, interesantnu po mnogo čemu i na koju se može stići upravo iz Ilidže. Kao i uvijek do sada, koristit ćemo se zapisima, koje je davne 1912.godine napisao veliki ljubitelj prirode i putopisac Rudolf barun Maldini Wildenhainski.

 

Od izvora rijeke Bosne vije se sve na više u pojas crnogorice na Igman planini lijep jahaći put, koji te izvede za kakova tri sata hoda iz šumskoga hlada na visoku ravan „Veliko Polje“. Ovdje te opkoljuju sve sama bujna stabla i pašnjaci, dok te nakon pôsatna hoda opet ne zagrli gora, gotovo sve sami bukvik. Odavde za jedan sat hoda dolaziš u područja kržljaka i svaki čas opaža ti oko, da se sve više primićeš rubu lisnata pojasa, gdje otpočinje carstvo visina. Tu sa 1569 m visoka sedla pruža ti se lijep gorski put preko katuna, a je li prošao sat otkako se penješ, eto te van kržljaka, eto te na samom vrhucu Bjelašnice, na 2067 m kršovite visoravni i ponosne druge u silnome pogorju, što se prostrlo dinarskim pravcem od sjevero-zapada k jugo-istoku ko razvodni bedem između Jadranskoga i Crnoga mora, odakle ti puca neopisiv vidik u daljinu preko 80 km na sve četiri strane svijeta. Spram istoka i jugo-istoka hvataš okom kraj bosanske granice Maglić, Durmitor i Ljubičnu planinu, te Crnu Goru, Srbiju i Novo pazarski sandžak, dok spram sjevero-istoka plivaš vrh bezbrojnih sljemena bosanskog sredogorja kao: Hum, Trebević, Romanija, Igman i Jahorina. U dalekoj daljini, gdje sa juga i jugo-zapada zatvaraju obzorje visoki šiljci Prenja, Veleža, Čvrsnice, a među njima naročito crnogorski Durmitor 2606 m ili pljevaljska Ljubuša 2239 m, prisastavljaju se s jugo-zapada i zapada oštro obrubljeni, raskidani oblici. To je hrbat i grebenje hercegovačkog krša. Spram juga opet potisnula Visočica, Treskavica i strmen visoke Veleži 2000 m, koje se hvata divlje i razjedeno timorje Prenja, dok više k sjeveru iskočila je gromada Čvrsnice 2227 m, silno se ističući nad cijelom ovom okolinom. Sama Bjelašnica ne posjeduje toliko potoka i vrela kao što to posjeduju drugi vrhunci bosanskog gorja, no kršno prirodno tlo Bjelašnice, kako ti se oku prikazuje, posve se odvaja od prirode, koju poznajemo pod imenom krša-prirode puste i neplodne. Tu ti se prikazuje drugačija slika.

 

                                  

 

Rucno ponistenje marke na razglednici upucenoj iz Konjica u Cesku

 

 

Tamo na zapad k Prenj planini preko ravnjaka Bjelašnice otvara se krš, ne doduše u posve divljim i najvidnijim oblicima, nego svakako u svojoj tipskoj pojavi, u dolinama, koje su ti se tuda razvile rijetkom veličinom. Te se doline hvataju jedna druge, velike su, posve pravilna ljevkasta oblika s više nego pola kilometra u promjeru, a do nešto preko 100 m u dubinu, te su u svaku ruku najljepše i najpravilnije pojave te ruke, koje se redaju sve u bezbroj po hercegovačkom površju toliko značajnome u kršnoj tvorbi. I ovaj upravo zaseban smještaj grbinskog visa na međi Bosne i Hercegovine, na razmeđi bosanskog srednje-europskog i subtropskog hercegovačkog podneblja, pružio je priliku, da se tamo podigne meteorološki observatorij, koji se je i sagradio na troškove visoke zemaljske vlade u Sarajevu godine 1894. kao stanica prvoga reda. To je meteorološka stanica jedina na balkanskom poluotoku, a snabdjevena je autografskim aparatima, koji bilježe svakog sata promjene meteoroloških elemenata tlaka, temperature, oborina, vjetra i vlage, bilježi ujedno važna opažanja o meteorološkim odnosima bosanskog velegorja. Prosječna godišnja temperatura na Bjelašnici od samo 0.5 C pada zimi do minus 33,5 C, a penje se ljeti tek do 25 C.

 

     

Zeljeznicka postaja u Pazaricu, u pozadini Bjelasnica

Neobični su također i odnosi u opažanju vlage. Ovdje inje stvara veličajne i fantastične prikaze. A kad se maglene kapljice olede, jedva bi itko naslutio, da oni ledeni balvani u jezgri nisu ništa drugo do tanki drveni stupovi. Nijedna visinska stanica u Europi nije toliko na udaru jakih i stalnih oluja, kao ona na Bjelašnici.

 

    

Rucno ponistene marke na razglednici upucenoj iz Hadzica u Cesku

Bijaše samo uz tešku muku moguće da se anemometar, usprkos inju i olujama, kroz godinu dana izdrži u pravilnom radu. To je pošlo za rukom godine 1898. Najveći maksimum vjetra, koji ovdje uvijek pušu i koji se je opazio na Bjelašnici, bijaše 205 km na sat i taj orkan, koji je 1.travnja 1898. godine projurio nad grbinom Bjelašnice, tako je tresao observatorijem, da se je pazitelj morao skloniti u cisternu. Vjetar je vijao drvljem i kamenjem po zraku i valjao ih sobom. Tijekom cijele te godine 1898. vladaše tišina samo 21 sat. Silne kišne i snježne oborine iznose u tim visinama do tri metra na godinu, dakle dvostruko spram nastavanih krajeva Bosne. To su ujedno najveće oborine, koje se izmjeriše u Europi. Ne prođe ni jedan mjesec, a da nebi snježilo, a za zimskih vijavica nagomila se tu snijeg na nekim mjestima do dvadeset, a i više metara. Po temperaturi i oborinama naslućivalo se, da je za ledenog doba naše zemaljske kugle bosansko velegorje bilo pokriveno ledenjacima, pa se je to i pronašlo. Naišlo se na tragove ledenjaka niže opservatorija i to gdje se gorski masiv strmo obara i u koga je dno 1700 m visoko. Drugi takvi tragovi ledenjaka vide se na Bjelašnici više spram sjevera pod vrhom Vlahinje. Bjelašnica je na vrhu sva gola, jer šuma prestaje u visini od 1570 m, a bijeli se od dahštajnskog (glečer Dahštajn u Štajerskoj) vapnenca, od kojeg je uglavnom sastavljena.

S obzirom da preko Bjelašnice nisu vodili nikakvi poštanski putevi, nabrojit ćemo pošte, poštarnice i željezničke stanice koje su se nalazile u njenom podnožju; Ilidža, Hadžići, Pazarić, Tarčin, Raštelica, Ivan, Bradina, Brđani, Podorašac, Konjic.

 

LIDŽA, K. und K. MILITÄRPOST  LXIV, otvorena  1.6.1890.

Pošta je radila samo u vrijeme ljetne sezone, a redovito tek od 1.10.1894.

 

HADŽIĆI, K. und K. MILITÄRPOST - ABLAGE, otvorena  1.12.1909.

Matična pošta Ilidža, a kasnije Pazarić od  16.3.1913.

 

PAZARIĆ, K. und K. MILITÄRPOST - ABLAGE,  otvorena 1.1.1908. – 28.2.1913.

Matična pošta Ilidža

PAZARIĆ, K. und K. MILITÄRPOST, otvorena 1.3.1913.

 

TARČIN, K. und K. MILITÄRPOST  LVI, otvorena 10.6.1885. – 10.4.1892.

TARČIN, K. und K. MILITÄRPOST - ABLAGE, otv. 16.6.1908 .– 15.3.1913., ponovo otv. 1.5.1913.

Matična pošta Ilidža, kasnije Pazarić od 1.5.1913.

 

RAŠTELICA, želj.stanica na pruzi Sarajevo–Metković, gdje počinje uspon na Ivan sedlo.

 

IVAN, K. und K. MILITÄRPOST - ABLAGE, otvorena  1.5.1908.

Matična pošta Konjica (Konjic).

Poštarnica je radila samo u «ljetnom» periodu od 1.5. – 30.9.

 

BRADINA, K. und K. MILITÄRPOST - ABLAGE, otvorena  1.2.1912.

Matična pošta Konjic.

 

BRĐANI, željeznička stanica na pruzi Sarajevo Metković, kotar Konjic

 

PODORAŠAC, Želj.stanica na pruzi Sarajevo-Metković, kotar Konjic. Završetak zupčane željeznice preko Ivan sedla.

 

KONJIC, FELDPOST – EXPOSITUR  No  4 A,  od 18.8.1878.

Za potrebe 4.Divizije, koja je zauzela Konjic.

KONJIC, K. u. K. ETAPPEN – POSTAMT  No  XXX,  .-8.1878.

Zbog loših prometnih veza prema Hercegovini (jahaći put), zadržan je smjer ratne pošte prema Bosni, pa je zato ova bojna pošta dobila rimski broj kao i ostale ratne pošte u Bosni.

KONJIC, K.K.  &  K. und K. MILITÄRPOST  XXX,

Naziv KONJIC od 1.11.1911.

 

 

           
            
                                            
         

 Objavljeno maja 06.2010

                                                                                                                                            Berislav Sekelj

 

          

Fair Use Notice: This web site may contain copyrighted material the use of which has not always been specifically authorized by the copyright owner. We are making such material available in our efforts to advance the understanding of humanityąs problems and hopefully to help find solutions for those problems. We believe this constitutes a Śfair use of any such copyrighted material as provided for in section 107 of the US Copyright Law. In accordance with Title 17 U.S.C. Section 107, the material in this web site is distributed without profit to those who have expressed a prior interest in receiving the included information for research and educational purposes. Consistent with this notice you are welcome to make Śfair use of anything you find in this web site. However, if you wish to use copyrighted material from this publication (web site) for purposes of your own that go beyond Śfair use, you must obtain permission from the copyright owner.
   
Predhodna stranica                                                                              Naredna stranica

                                                               

DISCLAIMER AND COPYRIGHT. The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the benefit of those who are not able to obtain the printed version.

Home

This site was last updated 05/15/10