|
|
|
Priča o
rijeci Mušnica, kojoj promijeniše
ime |
DISCLAIMER AND COPYRIGHT.
The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the
benefit of those who are not able to obtain the printed version.
|
Priča o najdužoj svjetskoj ponornici,
kako god da je zvali, a zovu je svakako, počinje u Gacku.
Storiju o njenim imenima ćemo ostati za neku drugu priliku. Tek
pomenimo da ova rijeka , što počinje sa imenom Mušnica, a
završava sa Ombla ili Dubrovačka rijeka, svoj naziv mijenja
ravno 11 puta.U Gacku su joj
dali četiri imena.
Dok
čovjek nije počeo prirodi mijenjati pravce i tokove priča je
izgledala ovako:
Tri
potoka, što ljeti to zaista i jesu, a s jeseni i s proljeća
bujice postaju, činila su njene prapočetke. Prvi, ili najduži
zvao se je i zove se i dan danas Vrba ili Vrbska rijeka.Početak
joj je u onom kanjonu što ga , i da hoćete, zaobići ne možete
kad vas put povede od Gacka ka Čemernu.Ta rječica, što se spušta
u selo Vrba, nastavljala je svoj put kamenom usjeklinom ispod
sela Ulinje i na mjestu, na kojem je 1892-1896. godine podignuta
brana i formirana akumulacija Klinje, sastavljala svoje vode sa
ostala dva potoka. Drugi, po dužini je Jasenički potok ili
rijeka, koji je počinjao svoj tok visoko u masivu
Lebršnika,ispod sela Žanjevice, nastavljao je teći nepatvorenom
prirodom, zapadno od sela Jasenik i stizao do pomenute tačke, na
kojem je danas brana Klinje. Treci vodotok je počinjao u
centralnom masivu planine Lebršnik u arealu sela Dramešina i
Platice, imenovan Platičkim po tom selu, imao je najkraći put.
Ravno se survavao do pomenute tačke.

Akumulacije Vrba i Klinje - satelitski
snimak |
Sva tri
zajedno ,i prije i poslije gradnje brane na Klinju, nastavljali
su svoj put, sada kao rijeka Mušnica, prelijepim kanjonom što se
izmedju Miholjača i Lipnika spuštao u Gatačko polje. Na izlazu
iz kanjona u selu Mulja, par kilometara istočno od Avtovca, voda
bi počinjala svoj nizijski tok kroz ravno Gatačko polje.Tekla je
ispod Avtovca, Vrbice, Lazarića, Gacka i u sredini polja primala
vode rijeke Gračanice, koja je svoj put počinjala ispod planine
Živanj. Gračanica, takodjer ima veličanstven kanjon, poznat samo
zaljubljenicima u ribolov i planinarenje. Kroz taj neprohodni
teren prolazili su samo znalci. To znati podrazumjevalo je i
malo alpinističkih znanja.
Primivši vode Gračanice, a nešto kasnije i Rudopoljskog i
Medanićkog potoka, Mušnica je nastavljala svoj tok ka selu
Srđevići, gdje je prelazila u Donje polje i tekla ispod sela
Muhovića i Bašića, do svog prvog ponora na kraju Kuljskog polja.
Tu je nestajala u nepreglednim kavernama kraškog podzemlja, što
počinje tu a završavaju se na nekoliko strana.
Svoj
nadzemni put ka moru Mušnica će nastaviti na izvoru u pećini
sjeverozapadno od sela Ključa, u polju što se po obližnjoj
Cernici zove - Cerničko.
Teći će nekoliko stotina metara i ponovo nestati u podzemnim
estavelama. Dio vode će podzemljem stići u Fatničko polje, dio ,
takodje podzemljem,otići na izvor Trebišnjice kod Bileće (koga
je potopilo Bilećko jezero), a dijelovi gatačkih voda će,
podzemnim tokovima, naći put i do rijeka koje odlaze u sliv
Neretve.
Sada
već , pod imenom Trebišnjica (Trebinjčica), rijeka će nastaviti
teći od Bileće do Trebinja, a onda kroz Popovo polje, pa ponovo
ponirati i javiti se u Mokošici kod Dubrovnika, kao Ombla ili
Dubrovačka rijeka.
Tako bi
, dok čovjek ne umiješa svoje prste i svoj um.
Danas je priča o ovim tokovima sasvim drugačija i
neka ostane za neku drugu priliku.
Svuda u svijetu, osim kod nas, rijeke imaju isto ime od izvora
do ušća.Ponekad imaju i još neko drugo, dodatno ime. No glavno
je ono koje voda nosi od početka do kraja toka. Dobro, reći ćete,
ova je voda specifična, ponire , izvire, pa ponovo ponire...
Tačno. No nije jedina ponornica. Ima ih i drugdje, ali ime...
Ime svuda vodu prati od izvora do ušća. Kod nas su neki drugi
adeti.
|
|
|
|
KLINJE, GRADAC, DUŠAC...
Od ta
tri klina, tri potoka, tih godina kad ih ljudska ruka pregradi i
zaustavi, stvorena je akumulacija Klinje.Oni što sebe smatraju
istoričarima, danas razvijaju teze o porijeklu imena Klinje i
uglavnom se drže pomenute hipoteze. No ona nema nikakvog
utemeljenja u struci, niti pisanim izvorima. Možda tako nekako i
bijaše,
može bit da to ime baš tako nastade. No stariji Gačani će se
svakako sjetiti nesporne činjenice da smo to jezero zvali
Gradac. Iz tog razloga lokalni hotel, koga kasnije prozvaše »
Metohija», kad lokalna ugostiteljska firma izabra bas to ime za
svoj naziv, dugo nosaše isto ime . Metohijani pamte da je to ime
na zapadnoj fazadi hotela bilo sve do njegovog rušenja, kada je
sezdesetih godina renoviran i poprimio danasnji izgled i
gabarite. Klini, Klinje , Gradac, Dušac – sve su to imena tog
jezera koja ravnopravno bijahu korištena godinama

Mapa Gacka sa
obilježenim tokovima: 1 Vrbska rijeka, 2 Platički potok ,3
Jasenički potok, 4 Musnica ,u svom kratkom toku, nakon
drugog pojavljivanja u Cernickom polju |
Gradnja
akumulacije Klinje imala je ekonomski, ali i politički značaj.
Ekonomski, zbog vojnih i civilnih potreba Austro-ugarske
države, za dvije žetve trave (sijena) , te unapredjenja
poljoprivredne proizvodnje.Politički, za smirenje lokalnih
prilika i odobrovoljavanja lokalnog življa, koji je , iz
vjekovne navike da hajdučijom rješava statusne probleme, u
saradnji sa prekograničnim Crnogorcima vršio stalne napade na
graničke postaje. Ostade zabilježeno da su Austrijanci svaki
oklesani kameni blok ugradjen u branu plaćali zlatom. Centralni
i zapadni dijelovi Gatačkog polja su pokriveni meliracionim
kanalima, sistemom ustava i brana, kojima se je polje moglo u
julu , nakon prve zetve trave potopiti i time postići da se u
ranu jesen pokosi i druga zetva. Primaran
zadatak ovih kanala bila je ustvari melioracija Polja,
odvodjenje voda koje su stajale u korito Mušnice i time
pretvaranjem tih površina iz mošvarnih u privredno upotrebljive.
Ovim potezom učinjena su iskoristivim ogromna područja Polja,
koja su do tada bila pod ševarom , a njime je
riješen i problem oboljevanja od malarije, koji nije bio
zanemarljiv, sa zdravstvenog stanovista. U svom vijeku Austrija je
izdašno koristila blagodeti vode u vrelim julskim i
augustovskim danima. Kako ode, nikada niko više ne pokrenu
ustave i brane. Bar tri generacije Gačana pamte kako su se
kanali zapunjavali muljem , a mehanizmi sa bentova u polju
nestajali bestraga. Nove države, kao da su se takmičile da narod
ubijede da je to bio i ostao tehnički i ekonomski promašaj ili
kako nas učiše, promašene investicije. Ostaće tek za sjecanje,
kako je u par navrata, ljudskom greškom voda plavila polje, kad
ne treba. Narodno pamćenje traje i ostaviće u amanet
pokoljenjima što su dolazila ime bentova od Mulja do kraja
polja, Redžove kuće ( zgrada što je u sred polja napravljena za
onoga ko je upravljao tim sistemima), hidrauličke prese i
ventila na Klinju, nekih stranih ljudi što sisteme održavahu, a
dođođe sa Austijom iz Poljske (Hupkiewicz),mlinove u Muljima, vunovlačaru , majstora za svašta, rukotvoritelja i
inovatora Radivoja Bjelogrlića.... |
|
Ideja za pisanje
ovog teksta javi mi se nakon kontakta sa gospodinom
Lewarne-om prije par dana.Sam tekst, po meni, usko je
vezan sa aktivnostima pomenutog gospodina.Neposredan
povod, opet, bijahu fotografije koje je pomenuti snimio
u Cerničkom polju u okviru svojih redovnih aktivnosti.
Ljubaznošću gospodina Brajana Levarnea ( Brian
Lewarne, Honorary Science Officer, (DKRS, Plymouth, UK);
& Honorary Research Associate, Oxford (Brookes)
University, (Oxford, UK); & Member of Speleološko
društvo "Zelena Brda" (Trebinje, BiH). iz asocijacije :
THE DEVON KARST RESEARCH SOCIETY { A DEVON KARSZTKUTATÓ
EGYESÜLET • ANGLIA,
DEVONSKÝ KRAS VÝSKUMNÁ SPOLOČNOSŤ •
ANGLICKO, DRUŠTVO ZA ISTRAŽIVANJE KRŠA "DEVON" •
ENGLESKA ,ДРУШТВО ЗА ИСТРАЖИВАЊЕ КРША "ДЕВОН" •
ЕНГЛЕСКА,
u
prilici smo vam pokazati priču ,u slikama, o jednom
dijelu teritorije kojim teče
rijeka Mušnica, koji činjenica ne govori o rijeci, ali
je u bliskoj vezi sa njom. Naime riječ je o
fotografijama koje su nastale kao dio istraživačkih
napora pomenute organizacije, ka konačnom razjašnjenju
tajni kraškog podzemlja toga područja.
Iskreno vjerujemo da će i dalji napori i rezultati
pomenutih institucija biti dostupni na ovim stranicama.
Prateći
tekst uz fotografije je grubi prevod stručnog teksta sa
pomenute lokacije, prilagodjen potrebama ove
prezentacije.
A Devon karst Research society zadržava sva prava
na tekst i fotografije.U koliko fotografije želite
koristiti za bilo šta , osim za vašu naobrazbu, dužni
ste zatražiti saglasnost od vlasnika autorskih prava na
adresi:
http://devonkarst.org.uk/
The
Devon Karst Research Society (Plymouth) and Speleološko
društvo "Zelena Brda" (Trebinje) are accredited as
giving permission.
The Devon Karst Research Society (Plymouth) and
Speleološko društvo "Zelena Brda" (Trebinje) dali su
dozvolu za postiranje ovih sadržaja na Gacko. net.
|
|
|
|
|
Homogeceka |

















|
|
CERNIČKO POLJE - ЦЕРНИЧКО ПОЉЕ |
Ovo , kad ga uporedite
sa ostalim, malo kraško polje locirano je u Dinarskom kraškom masivu i
sjevernije u području poznatom,
kao Istočna Hercegovina.Najbliže veće urbano područje je Gacko, 15
kilometara, na putu za sjever. Glavno naselje u Polju,na njegovom kraju
po kome je I dobilo ime, je Cernica koja je situirana na nadmorskoj
visini od 950 metara nad morem I udaljena145 kilometara putem do
Sarajeva. Drugo selo na sjevernoj međi površine polja je Ključ, na
visini od 833 metra nad morem. Selo Zagradci zapadno od sela Šukovići
locirano je na jugoistočnom kraju na altitudi od 915 metara nad morem.
Selo Stepen na istočnoj periferiji Polja je kraj puta Trebinje – Gacko
na nadmorskoj visini od 935 metara. Istočni kraj Polja je samo 8
kilometara od granice sa Republikom Crnom Gorom.
Iz centralnog Polja , na njegovoj sjevernoj strani izdiže se impresivna
planina Baba.Najveći vrh masiva , čija je visina 1735. metara nad morem,
poznat je kao Đed, susjed je udaljenom zapadnom kraju polja. Bilo kako
istočno od najvećeg vrha I malo zapadnije od sredine polja nalazi se
područje sa drugim po veličini vrhom planine Baba, poznatim kao Goli vrh,
na visini od 1493, metra nad morem.
Na jugoistočnoj
perifieriji Polja nalazi se Jasovica ponor, koji kupi vode sa ovog
područja i podzemnim tokovima usmjerava ih u rijeku Trebišnjicu kraj
Bileće.
Na krajnjoj
sjeverozapadnoj periferiji nalazi se pećina iz koje se , nakon
nepoznatog podzemnog toka, pojavljuju vode rijeke Mušnice, nakon
njihovog uviranja na krajnjem jugoistočnom kraju Kuljskog polja (dio
Gatačkog Donjeg polja). Mušnica odavde teče, nadzemno, nekoliko stotina
metara i ponovo, na krajnjoj jugozapadnoj periferiji Polja, uvire u
ponor koji vode odvodi prema jugu, uglavnom u Fatničko polje.

Mapa
Cerničkog polja, zapadni I centralni dijelovi (korištena je Austro-ugarska
mapa razmjera 1:50.000)
Podaci o Cerničkom polju:
Područje pokriva 4.1 kilometar kvadratni ( 410 hektara).
Visina polja je 815-850 metara nad morem.
Dužina polja je 4.0 kilometra.
Prosječna širina polja je 1.0 kilometar.
Tip
polja: zatvoreno kraško polje.
Drenažni sistem: samo ponori.
|

Photo
CP1.1.
Opšti pogled na Cerničko polje sa istoka na
zapad. Kameni masiv u pozadini je Planina Baba...(Photo
: B. Lewarne, 22 July 2004.)

Photo CP1.2.
Opšti pogled na Cerničko polje sa sjevero-istoka...(Photo
: B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.3.Brda
na istočnoj granici Cerničkog polja.
(Photo :
B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.4 Brda
na južnoj strani Cerničkog polja.
(Photo :
B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.5.
Opšti pogled na zapadni kraj Cerničkog
polja, gledano na zapad od sredine polja Vrtača prema zapadnoj
planinskoj granici
(Photos :
B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.6
Pogled na zapadni kraj
Cerničkog polja, gledajuci na sjeverozapad od sredine polja Vrtače ka
planini Baba
(Photos : B.
Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.7.
Pogled na centralni dio Cerničkog polja
.
(Photo : B.
Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.8 Pogled na centralnu
depresiju u podnožju planine Baba
(Photo
: B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.9. U prednjem planu je
nastavak centralne depresije koja formira kanjoj od tri linije
(Photos : B.
Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.10 Pogled unazad iz
centralnog dijela polja ka istoku. Tri nivoa kanjona su dobro vidljiva
(Photos :
B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.11. Pogled na zapadnu stranu
kanjona sa hidrometri;kim betonom
(Photos
: B. Lewarne, 27 August 2005.)

Photo CP1.12 Istočni pogled na kanjon sa
uvorom rijeke Ključke u ponor
(Photos : B.
Lewarne, 27 August 2005.)

 |
|
Dvije fotografije naselja u selu
Cernica sa karakterističnim kamenim prirodnim pločama.
Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga
koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti
na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja,
te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi
način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.
Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi
budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi
ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice
koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog prava
zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj
stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom
nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim
činjenjem.
|
|
|
|