Izet Skobalj

   
Voda sa bezbroj imena
 
   

 

Priča o rijeci

Mušnica, kojoj promijeniše ime

 

DISCLAIMER AND COPYRIGHT. The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the benefit of those who are not able to obtain the printed version.
 

         Priča o najdužoj svjetskoj ponornici, kako god da je zvali, a zovu je svakako, počinje u Gacku. Storiju  o njenim imenima ćemo ostati za neku drugu priliku. Tek pomenimo da ova rijeka , što počinje sa imenom Mušnica, a završava sa Ombla ili Dubrovačka rijeka, svoj naziv mijenja ravno 11 puta.U Gacku su joj dali četiri imena.

         Dok čovjek nije počeo prirodi mijenjati pravce i tokove priča je izgledala ovako:

         Tri potoka, što ljeti to zaista i jesu, a s jeseni i s proljeća bujice postaju, činila su njene prapočetke. Prvi, ili najduži zvao se je i zove se i dan danas Vrba ili Vrbska rijeka.Početak joj je u onom kanjonu što ga , i da hoćete, zaobići ne možete  kad vas put povede od Gacka ka Čemernu.Ta rječica, što se spušta u selo Vrba, nastavljala je svoj put kamenom usjeklinom ispod sela Ulinje i na mjestu, na kojem je 1892-1896. godine podignuta brana i formirana akumulacija Klinje, sastavljala svoje vode sa ostala dva potoka. Drugi, po dužini je Jasenički potok ili rijeka, koji je počinjao svoj tok visoko u masivu Lebršnika,ispod sela Žanjevice, nastavljao je teći nepatvorenom prirodom, zapadno od sela Jasenik i stizao do pomenute tačke, na kojem je danas brana Klinje. Treci vodotok je počinjao u centralnom masivu planine Lebršnik u arealu sela Dramešina i Platice, imenovan Platičkim po tom selu, imao je najkraći put. Ravno se survavao do pomenute tačke.

Akumulacije Vrba i Klinje - satelitski snimak

        Sva tri zajedno ,i prije i poslije gradnje brane na Klinju, nastavljali su svoj put, sada kao rijeka Mušnica, prelijepim kanjonom što se izmedju Miholjača i Lipnika spuštao u Gatačko polje. Na izlazu iz kanjona u selu Mulja, par kilometara istočno od Avtovca, voda bi počinjala svoj nizijski tok kroz ravno Gatačko polje.Tekla je ispod Avtovca, Vrbice, Lazarića, Gacka i u sredini polja primala vode rijeke Gračanice, koja je svoj put počinjala ispod planine Živanj. Gračanica, takodjer ima veličanstven kanjon, poznat samo zaljubljenicima u ribolov i planinarenje. Kroz taj neprohodni teren prolazili su samo znalci. To znati podrazumjevalo je i malo alpinističkih znanja.

        Primivši vode Gračanice, a nešto kasnije i Rudopoljskog  i Medanićkog potoka, Mušnica je nastavljala svoj tok  ka selu Srđevići, gdje je prelazila u Donje polje i tekla ispod sela Muhovića i Bašića, do svog prvog ponora na kraju Kuljskog polja. Tu je nestajala u nepreglednim kavernama kraškog podzemlja, što počinje tu a završavaju se na nekoliko strana.

       Svoj nadzemni put ka moru Mušnica će nastaviti na izvoru u pećini sjeverozapadno od sela Ključa, u polju što se po obližnjoj Cernici zove - Cerničko. Teći će nekoliko stotina metara i ponovo nestati u podzemnim estavelama. Dio vode će podzemljem stići u Fatničko polje, dio , takodje podzemljem,otići na izvor Trebišnjice kod Bileće (koga je potopilo Bilećko jezero), a dijelovi gatačkih voda će, podzemnim tokovima, naći put i do rijeka koje odlaze u sliv Neretve.

       Sada već , pod imenom Trebišnjica (Trebinjčica), rijeka će nastaviti teći od Bileće do Trebinja, a onda kroz Popovo polje, pa ponovo ponirati i javiti se u Mokošici kod Dubrovnika, kao Ombla ili Dubrovačka rijeka.

        Tako bi , dok čovjek ne umiješa svoje prste i svoj um.

      Danas je priča o ovim tokovima sasvim drugačija i neka ostane za neku drugu priliku.

       Svuda u svijetu, osim kod nas, rijeke imaju isto ime od izvora do ušća.Ponekad imaju i još neko drugo, dodatno ime. No glavno je ono koje voda nosi od početka do kraja toka. Dobro, reći ćete, ova je voda specifična, ponire , izvire, pa ponovo ponire... Tačno. No nije jedina ponornica. Ima ih i drugdje, ali ime...

       Ime svuda vodu prati od izvora do ušća. Kod nas su neki drugi adeti.

 
 

 

 

 

  KLINJE, GRADAC, DUŠAC...

      Od ta tri klina, tri potoka, tih godina kad ih ljudska ruka pregradi i zaustavi, stvorena je akumulacija Klinje.Oni što sebe smatraju istoričarima, danas razvijaju teze o porijeklu imena Klinje i uglavnom se drže pomenute hipoteze. No ona nema nikakvog utemeljenja u struci, niti pisanim izvorima. Možda tako nekako i bijaše, može bit da to ime baš tako nastade. No stariji Gačani će se svakako sjetiti nesporne činjenice da smo to jezero zvali Gradac. Iz tog razloga lokalni hotel, koga kasnije prozvaše » Metohija», kad lokalna ugostiteljska firma izabra bas to ime za svoj naziv, dugo nosaše isto ime . Metohijani pamte da je to ime na zapadnoj fazadi hotela bilo sve do njegovog rušenja, kada je sezdesetih godina renoviran i poprimio danasnji izgled i gabarite. Klini, Klinje , Gradac, Dušac – sve su to imena tog jezera koja ravnopravno bijahu korištena godinama

Mapa Gacka sa obilježenim tokovima:  1 Vrbska rijeka, 2 Platički potok ,3 Jasenički potok, 4 Musnica ,u svom kratkom toku, nakon drugog pojavljivanja u Cernickom polju

      Gradnja akumulacije Klinje imala je ekonomski, ali i politički značaj. Ekonomski, zbog vojnih  i civilnih potreba Austro-ugarske države, za dvije žetve trave (sijena) , te unapredjenja poljoprivredne proizvodnje.Politički,  za smirenje lokalnih prilika i odobrovoljavanja lokalnog življa, koji je , iz vjekovne navike da hajdučijom rješava statusne probleme, u saradnji sa prekograničnim Crnogorcima vršio stalne napade na graničke postaje. Ostade zabilježeno da su Austrijanci svaki oklesani kameni blok ugradjen u branu plaćali zlatom. Centralni i zapadni dijelovi Gatačkog polja su pokriveni meliracionim kanalima, sistemom ustava i brana, kojima se je polje moglo u  julu , nakon prve zetve trave potopiti i time postići da se u ranu jesen pokosi i druga zetva. Primaran zadatak ovih kanala bila je ustvari melioracija Polja, odvodjenje voda koje su stajale u korito Mušnice i time pretvaranjem tih površina iz mošvarnih u privredno upotrebljive. Ovim potezom učinjena su iskoristivim ogromna područja Polja, koja su do tada bila pod ševarom , a   njime je  riješen i problem oboljevanja od malarije, koji nije bio zanemarljiv, sa zdravstvenog stanovista. U svom vijeku Austrija je izdašno koristila blagodeti vode  u vrelim julskim i augustovskim danima. Kako ode, nikada niko više ne pokrenu ustave i brane. Bar tri generacije Gačana pamte kako su se kanali zapunjavali muljem , a mehanizmi sa bentova u polju nestajali bestraga. Nove države, kao da su se takmičile da narod ubijede da je to bio i ostao tehnički i ekonomski promašaj ili kako nas učiše, promašene investicije. Ostaće tek za sjecanje, kako je u par navrata, ljudskom greškom voda plavila polje, kad ne treba. Narodno pamćenje traje i ostaviće u amanet pokoljenjima što su dolazila ime bentova od Mulja do kraja polja, Redžove kuće ( zgrada što je u sred polja napravljena za onoga ko je upravljao tim sistemima), hidrauličke prese i ventila na Klinju, nekih stranih ljudi što sisteme održavahu, a dođođe sa Austijom iz Poljske (Hupkiewicz),mlinove u Muljima, vunovlačaru , majstora za svašta, rukotvoritelja i inovatora Radivoja Bjelogrlića....

 

    

Ideja za pisanje ovog teksta javi mi se nakon kontakta sa gospodinom Lewarne-om prije par dana.Sam tekst, po meni, usko je vezan sa aktivnostima pomenutog gospodina.Neposredan povod, opet, bijahu fotografije koje je pomenuti snimio u Cerničkom polju u okviru svojih redovnih aktivnosti.

Ljubaznošću gospodina  Brajana Levarnea  (  Brian Lewarne, Honorary Science Officer, (DKRS, Plymouth, UK); & Honorary Research Associate, Oxford (Brookes) University, (Oxford, UK); & Member of Speleološko društvo "Zelena Brda" (Trebinje, BiH). iz asocijacije : THE DEVON KARST RESEARCH SOCIETY { A DEVON KARSZTKUTATÓ EGYESÜLET • ANGLIA,   DEVONSKÝ KRAS VÝSKUMNÁ SPOLOČNOSŤ • ANGLICKO,  DRUŠTVO ZA ISTRAŽIVANJE KRŠA "DEVON" • ENGLESKA ,ДРУШТВО ЗА ИСТРАЖИВАЊЕ КРША "ДЕВОН" • ЕНГЛЕСКА, u prilici smo vam pokazati priču ,u slikama, o jednom  dijelu teritorije kojim teče rijeka Mušnica, koji činjenica  ne govori o rijeci, ali je u bliskoj vezi sa njom. Naime riječ je o fotografijama koje su nastale kao dio istraživačkih napora pomenute organizacije, ka konačnom razjašnjenju tajni kraškog podzemlja toga područja.

Iskreno vjerujemo da će i dalji napori i rezultati pomenutih institucija biti dostupni na ovim stranicama.

 Prateći tekst uz fotografije je grubi prevod stručnog teksta sa pomenute lokacije, prilagodjen potrebama ove prezentacije.

 A Devon karst Research society zadržava sva prava na tekst i fotografije.U koliko fotografije želite koristiti za bilo šta , osim za vašu naobrazbu, dužni ste zatražiti saglasnost od vlasnika autorskih prava na adresi:  http://devonkarst.org.uk/

  The Devon Karst Research Society (Plymouth) and Speleološko društvo "Zelena Brda" (Trebinje) are accredited as giving permission.

The Devon Karst Research Society (Plymouth) and Speleološko društvo "Zelena Brda" (Trebinje) dali su dozvolu za postiranje ovih sadržaja na Gacko. net.

 

Homogeceka
Home
Up
Galerija2
Ljepotica Zelengora
Gatacki sobeti
Ključka "starica"
Bajram 2005
Voda sa bezbroj imena
Gdje pogled do Maglica puca...
100 godina bosnjaka
I bi teferic u Kuli...
Naselje "Vrta"
Jesen u Gacku
Borac u srcu
Zimska idila
Naselje Semetovac
Gatacko sijelo 2007
U posjeti zavicaju

 

  

CERNIČKO POLJE  -  ЦЕРНИЧКО ПОЉЕ

     Ovo , kad ga uporedite sa ostalim, malo kraško polje locirano je u Dinarskom kraškom masivu i sjevernije u području poznatom, kao Istočna Hercegovina.Najbliže veće urbano područje je Gacko, 15 kilometara, na putu za sjever. Glavno naselje u Polju,na njegovom kraju  po kome je I dobilo ime, je Cernica koja je situirana na nadmorskoj visini od 950 metara nad morem I udaljena145 kilometara putem do Sarajeva. Drugo selo  na sjevernoj međi površine polja je Ključ, na visini od 833 metra nad morem. Selo Zagradci  zapadno od sela Šukovići locirano je na jugoistočnom kraju na altitudi od 915 metara nad morem. Selo Stepen na istočnoj periferiji Polja je kraj puta Trebinje – Gacko na nadmorskoj visini od 935 metara. Istočni kraj Polja je samo 8 kilometara od granice sa Republikom Crnom Gorom.

      Iz centralnog Polja , na njegovoj sjevernoj strani izdiže se impresivna planina Baba.Najveći vrh masiva , čija je visina 1735. metara nad morem, poznat je kao Đed, susjed je udaljenom zapadnom kraju polja. Bilo kako istočno od najvećeg vrha I malo zapadnije od sredine polja nalazi se područje sa drugim po veličini vrhom planine Baba, poznatim kao Goli vrh, na visini od 1493, metra nad morem.

     Na jugoistočnoj perifieriji Polja nalazi se Jasovica ponor, koji kupi vode sa ovog područja i podzemnim tokovima usmjerava ih u rijeku Trebišnjicu kraj Bileće.

     Na krajnjoj sjeverozapadnoj periferiji nalazi se pećina iz koje se , nakon nepoznatog podzemnog toka, pojavljuju vode rijeke Mušnice, nakon njihovog uviranja na krajnjem jugoistočnom kraju Kuljskog polja (dio Gatačkog Donjeg polja). Mušnica odavde teče, nadzemno, nekoliko stotina metara i ponovo, na krajnjoj jugozapadnoj periferiji Polja, uvire u ponor koji vode odvodi prema jugu, uglavnom u Fatničko polje. 

Mapa Cerničkog polja, zapadni I centralni dijelovi (korištena je Austro-ugarska mapa razmjera 1:50.000)

Podaci o Cerničkom polju:

 

Područje pokriva 4.1 kilometar kvadratni ( 410 hektara).

Visina polja je 815-850 metara nad morem.

Dužina polja je 4.0 kilometra.

Prosječna širina polja je 1.0 kilometar.

Tip polja: zatvoreno kraško polje.

Drenažni sistem: samo ponori.

 

 A general view of Cerničko Polje from the east looking west down into and along the Eastern end of the Polje. The distant white limestone massif is Mount Baba.

Photo CP1.1. Opšti pogled  na Cerničko polje sa istoka na zapad. Kameni masiv u pozadini je Planina Baba...(Photo :  B. Lewarne, 22 July 2004.)

A general view of Cerničko Polje from the north-east, again looking west across the Eastern end of the Polje towards its central part.

 
Photo CP1.2. Opšti pogled na Cerničko polje sa sjevero-istoka
...(Photo :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

The near vertical Eastern perimeter walls at the east end of Cerničko Polje, as seen looking eastwards from the north-eastern perimeter
Photo CP1.3.Brda  na istočnoj granici Cerničkog polja. (Photo :  B. Lewarne, 27 August 2005.)


Vertical south perimeter walls at the south-east corner of Cerničko Polje.

Photo CP1.4 Brda na južnoj strani Cerničkog polja. (Photo :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

A general view of the Western end of Cerničko Polje, looking westwards from the Mid-polje Vrtaca towards the mountains of its western perimeter.

Photo CP1.5. Opšti pogled na zapadni kraj Cerničkog polja, gledano na zapad od sredine polja Vrtača prema zapadnoj planinskoj granici (Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

 

A view of the Western end of Cerničko Polje, looking north-westwards from the Mid-polje Vrtaca towards the footslopes of Mount Baba at its northern perimeter.

Photo CP1.6 Pogled na zapadni kraj Cerničkog polja, gledajuci na sjeverozapad od sredine polja Vrtače ka planini Baba (Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

A view of the Central Part of Cerničko Polje, looking westwards from the point along the mid-polje floor to where its total width has now diminished to about 400m.

Photo CP1.7. Pogled na centralni dio Cerničkog polja . (Photo :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

Further along again and we can see the central depression at the foot of Mount Baba.

Photo CP1.8 Pogled na centralnu depresiju u podnožju planine Baba (Photo :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

In the left-foreground is the westward continuation of the central depression or doline, which has now formed a deep, narrow tree-lined karst canyon.

Photo CP1.9. U prednjem planu je nastavak centralne depresije koja formira kanjoj od tri linije

(Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

 A view looking back (eastwards) from just beyond the narrow the Mid-polje depression. The background dip and the foreground rise in the access track indicates the east-west extent of the doline.

Photo CP1.10 Pogled unazad iz centralnog dijela polja ka istoku. Tri nivoa kanjona su dobro vidljiva (Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

              The final two views in this sequence illustrate the karst canyon at the west end of the Mid-polje depression or Central Vrtača.

Photo CP1.11. Pogled na zapadnu stranu kanjona sa hidrometri;kim betonom (Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

              The view on the right is taken from the west looking eastwards to and beyond the point where the River Ključ enters the short canyon, pouring through the hydrometric weir to the ponor beneath.

Photo CP1.12 Istočni pogled na kanjon sa uvorom rijeke Ključke u ponor (Photos :  B. Lewarne, 27 August 2005.)

 

Views of the Village settlement of Cernica, illustrating the natural limestone pavements.

Views of the Village settlement of Cernica, illustrating the natural limestone pavements.

Dvije fotografije naselja u selu Cernica sa karakterističnim kamenim prirodnim pločama.

 

 

Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

         

 

Home Galerija2 Ljepotica Zelengora Gatacki sobeti Ključka "starica" Bajram 2005 Voda sa bezbroj imena Gdje pogled do Maglica puca... 100 godina bosnjaka I bi teferic u Kuli... Naselje "Vrta" Jesen u Gacku Borac u srcu Zimska idila Naselje Semetovac Gatacko sijelo 2007 U posjeti zavicaju

This site was last updated 04/04/06