Zelengora
   
Zelengora
   
 
Home
Up
Zelengora
Zelengora 2
Cemerno
Lebrsnik
Razglednice Gacka
Maglic-Lebrsnik
Vranjaca

 

Ljepotica medju planinama 

Kad se sa asfaltnog puta sto uz Cemerno ide dalje na sjever odvojite  makadamom na zapad I prodjete planinsku zaravan Lukavicu, iznad Barnog Dola pred vasim ocima puci ce desetine kilometara nevidjene prirodne ljepote. I sto se vise ,tim putem , budete peli ka Previli , Vitoj Bari I dalje, slike ce biti jos ljepse,velicanstvene.

       Karta sireg podrucja

Nastaviti se moze (narocito u koliko ima pogon na sva cetiri tocka) dalje i stici do pod Orlovac, a hrabriji I dalje prema Kalinoviku. No sva ta ljepota vidjena kroz prozor automobila neuporediva je sa ljepotama koje ce te vidjeti, omirisati I opipati u koliko svog ljubimca ostavite tu negdje, a nastavite dalje sa planinarskim ruksakom na ledjima.

 

Boravio sam na mnogim planinama u Jugoslaviji,sve su one na svoj nacin lijepe, ali Zelengora je (nisam nimalo lokalpatriota) drugacija, ljepsa, neponovljiva.

“Sa Zelengore posjetilac nosi najtoplije utiske.Ovo je planina nevjestinski svecana I spada u najplemenitije planinske predjele.Ona djeluje vanredno privlacno I gostoljubivo.I planine, kao I ljudska bica,imaju svoje specificne osobine,svoje karakterne crte,svoju narav,svoju fizionomiju kojom zrace.Fizionomija Zelengore vec na prvi pogled,cini puni contrast sa fizionomijom Volujaka, sa kojim se dodiruje.Prva odise tihom blagoscu I nosi u sebi neku duboku lirsku notu.Dok je druga vrlo gorda,puna dramsko-epskih elemenata.Obadvije planine su na svoj nacin zanimljive I lijepe.”(1)

Planinski masivi Zelengore priradaju trima opstimana: Gacku, Kalinoviku I Foci.Formiranjem Nacionalnog paka “Sutjeska” na Tjentistu 1962 godine ova planina je , u smislu upravljanja resursima,pripala tom parku, pa je zbog toga u literature uglavnom slovila kao focanska. Malo bolji poznavaoci sjetice se brojnih katuna Hercegovaca na njoj , stala i pasnjaka “Planinskog dobra” iz Gacka, koje je godinama na njima ostvarivalo svoj program ‘Pasnog tova”.

Jos iz vremena Austrougarske ostala su sudski izborena prava pojedinaca stocara na ove katune, kao i gatacke Zadruge na svoje posjede.Nacionalni park je godina pokusavao sudski osporiti ta prava- neuspjesno.

Treba biti posten I istaci cinjenicu da te dvije aktivnosti, Park i stocarenje nisu sretno egzistirale, ali pravo je pravo…

Nacionalni park «Sutjeska» obuhvata šire područje Sutjeske, uključujući strogo zaštićeni rezervat Perućicu, kao i dijelove planina Maglića,  Volujaka i Zelengore. Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1962. godine, u njegove granice ušli su, može se slobodno reći, najljepši dijelovi tri hercegovačke opštine, Foče, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina Parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park «Sutjeska» gazduje i bogatim lovištem, veličine 53.700 ha.

 Željko Živanović-Nacionalni park Sutjeska

 

Planina Zelengora ograničena je sa sjevera jelečkim planinama Husadom i Radomišljom, sa sjeverozapada Zagorjem, Vučjim brdima i Obljem, sa zapada, jugozapada i juga gornjim tokom Neretve, Gredeljom, ušćem Jabušnice, Sutjeskom, sa jugoistoka i istoka kanjonom Sutjeske, rijekom Sutjeskom, planinom Volujakom i Maglićem, sa sjeveroistoka Malušom planinom, selom Velikom i Malom Ljubinom i Rudom planinom. Cijeli kompleks Zelengore obuhvata oko 150-160 km2 površine.(1)

 

Zelengora je prostrana visoravan na kojoj se izdižu mnogi grebeni, iz­među kojih su: Lelija (2032 m), Orlovac (1875 m), Drhtar (1991 m), Dumoš (1879 m), Prutača (1813 m), Javić (1879 m), Duboki do (1976 m), Krbog-rad (1907 m), Maglaj (1917 m), Golija (1934 m), Todor (1949 m), Todorac (1906 m), Kalelija (1975 m), Ljeljen (1785 m), Orlovac (1966 m), Borovno (1835 m),

                  Pogled iznad Volujaka na masiv Zelengore - satelitski snimak

Klek (1896 m), Stog (1821 m), Munjas (1892 m), Bregoč (2015 m), Kozje brdo (2014 m), Košuta (1871 m), Treskavac (1805 m), Uglješin vrh (1858 m), Ardov (1725 m) itd. Na zapadu najveći vrh je Lelija (2032 m), u centralnom masivu Zelengore Bregoč (2015 m), na istoku Tovarnica, sa Uglješinim vrhom (1858 m).

U reljefu Zelengore, osim vrhova, zapaženi su kanjoni Hrčavke, Jabuš­nice, Sutjeske - između Tovarnice i Volujaka. Ili prostrani cirkovi pod Sto­gom, pod Klekom, cirk Gornje jezero na Barama, cirk Bijelo jezero itd.

Kanjoj Sutjeske -neokrnjena priroda

Sudeći po bogatstvu vode na planini, osnovnu podlogu čine vododržive naslage škriljevaca, iz kojih izbijaju brojni izvori bistre i hladne vode, odlične po kvalitetu i svježini. Od brojnih izvora na Zelengori spominjem samo neke: Badanj vrelo u Osljeg-dolu; Jablan vrelo u vrhu Ravne gore; Jezerce sjeverno ispod Golije; Mali Javić južno ispod Maglaj planine; Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinke; Jablan vrelo kod Orlovačkog jezera; Konjska voda ispod visoravni Poda; Studene vode ispod Dzidžinskih stije­na, na južnoj strani Poda; vrelo kod Crnog jezera; Dobra voda na Barama itd.

Mali izvorčići nastaju iz urvina i jaruga, teku dolinicama, vijugaju ukopanim koritom, jedva se primjećuje kako meandrira kroz travu. Po pro­stranim pejzažima reklo bi se da svuda izviru bezbrojni izvori i teku bistri potočići.

Potoci sa Zelengore svojom vodom hrane Sutjesku,Neretvu...

Zelengora je vodom bogata planina isprepletena curcima, potoči­ćima, potocima, rječicama i rijekama. Važni potoci su: Dzafer-potok, Jelen-potok, Govza, Krupica, Otiješa potok, Živi potok, Bukovica,Treskavac, Kotač potok, Duboki potok, Ulaski potok, Usovački potok itd. Ovi potoci pripadaju površinski slivu Crnog mora. Na jugu Zelengore izviru ispod sed­la Gredelja i sačinjavaju izvorišnu čelenku Neretve potoci: Strugotić, Bist­rica, Šumić, Dučić, Igoštica, a dalje kao pritoci Neretve: Pridvoričko vrelo, Grebenac potok, Tumiški potok, Klistica, Jezerca potok i drugi. Ovi potoci pripadaju slivu Jadranskog mora. Tako na jugu Zelengore Neretva izbija ispod Gredelja i grabi vode u Jadransko more.

Rječica Govza se probija kroz vrletne stijene Husad-planine, a Otiješa u neprestanim brzacima juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin-planine, žure prema sjeveru u Bistricu, a ova u Drinu i s njom u Crno more. Vrbnička rijeka teče u Drinu. Hrvačka, Jabušnica i Klobučarica s pjesmom nose čiste, bistre i hladne vode sa Zelengore u ponosnu Sutjesku, a Sutjeska huči i ruši stijene, probija se kroz kanjone i kotline i najavljuje dolazak Drini. Ta romantika i divljina praiskonske prirode opija posjetioca.

 
                                                       Orlovacko jezero
 

Lijepu prirodu Zelengore, pitomu i romantičnu, ukrasilo je i devet pla­ninskih jezera, »gorskih očiju«, razmještenih po cirkovima, kotlinama i pašnjacima iznad 1500 m nadmorske visine. Tu je jezero Donje Bare, jezero Gornje Bare, Bijelo jezero, Crno jezero, Orlovačko jezero, Borilovačko jezero, Kotlaničko jezero, Štirinsko jezero i Kladopoljsko jezero. Obično se kaže daje najveće Štirinsko, najdublje Kotlaničko, a najljepše Crno jezero.

 

I bujni pašnjaci Zelengore ljeti su iskićeni cvijećem raznovrsnog pla­ninskog bilja: encijana, zvončaca, arnike, arhisa (salepa), margarite, maćuhice, čemerike, kadulje, pelina i mnogih drugih.

 Velike površine Zelen­gore prekrivene su bujnim čairima i livadama, među kojim su najbujniji: Urdeni do, Konjske vode i Poda. Kad gazite po čairima pod nogama osje­ćate kao da gazite po vunenim jastucima.

 

Između čaira u predgorju i pašnjaka na visoravni, prostire se pojas šume bukve, javora, jele, omorike i bijelog bora. Na oštrim stijenama Husad-planine i mjestu Sokoline ima i Pančićeve omorike.

Zelengoru je lijepa i pitoma priroda romantički nakitila. Nijedna planina u Bosni i Hercegovini nije ravna njenom zelenilu. Iz bujnog zelenila na prostranim pašnjacima i kosanicama, divnim šumama, dižu se zeleni vrhovi sa širokim stranama i strmim sivim liticama prekrivenim zelenom klekovinom i išarani bijelim snježanicima - ljepota nenadmašne prirode i njene romantike. Po svom zelenilu ova planina je i dobila ime Zelengora.

 još kad ovom dodamo stada srna po livadama i proplancima, tetrijebe po šumama, krda divokoza po strmim strugovima i vrhovima i jata surih or­lova, koji danima kruže iznad planine i upoznaju ljepote njene visine.

Pogled na Kozje strane, u smiraj dana,divokoze ce izaci za pola sata

 I iz ovog se vidi nenadmašna prirodna ljepota planine Zelengore.(1)

Branko Miljković

 

·  Requiem

...

VII

Zelengoro hoću da izgovorim tvoje ime
zelengoro začeta u trbuhu vetra
zelena goro neba i zvezdo moje krvi
strane sveta su se otimale za njihovu
smrt koja je bila početak
a ne kraj putevi su ih tražili
po celom svetu nema ih
profil njihovog odsustva čuva
noć zelengore njihove su smrti
najdivnija sazvežđa na jugu neba
zemlja miriše na mrtve zelengoro
čujem te ušima svoga srca i njih
tu niko nije umro ko je umro
zvezdo moje krvi i njihove zelengore

 

Da nije tako, ne bi ljepotici svoje stihove pjesnici pisali:
Planina Zelengora predstavlja pravi dragulj među planinama ex Jugoslavije.
Sa najvišim vrhom Bregočom (2015mnv) i sa još desetak vrhova oko 2000m nv, podno kojih se nalazi deset glečerskih jezera nazvanih "Gorske oči" zbog njihove izuzetne ljepote, sa nepreglednim pašnjacima i šumama, ZELENGORA pruža ugodan, zdrav i nezaboravan boravak,
Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači PERUĆICA jedina prašuma Evrope.

Zelengori mozete doci i sa druge strane, od Kalinovika.Mada se kvalitetom puta od Cemerna do Orlovackog jezera ni Gacani ne mogu pohvaliti, cini mi se da je put sa druge strane u mnogo gorem stanju..

Dolazeci iz ovog pravca ukazace nam se Lelija .Otuda je najbolje doci automobilom do Konjskih voda (1400m )

Lelija,najveci vrh u zapanom masivu je 2032m

Preko cvjetnih livada a potom šume, proplanka Omorni do  izacete na livade i pašnjake ispod Golovog brda (1720m) Voda ovdje zna biti problem u koliko ne znate lokalne izvore.  Uz padinu sa klekovima stize se na prevoj ispod vrha Lelije. Odatle nastavljate dalje i na najvši vrh planine Lelija 2032 mozete izaci za dva sata. Zbog udaljenosti komunikacija, a posebno ako planirate uspon na Bregoc,neophodno je da ovdje prenocite.Kako nikakvih objekata nije bilo niti ima, satori su jedino rjesenje.

 Naredni dan.

Krenite ujutro ranije dalje ka Zelengori markiranom stazom ponovo kroz borove.Na Štirinsko jezero se stize za oko 3 sata.

 Ako je avgust mozete se okupati,  i krenuli dalje pored groblja na brdu ka putu Čemerno - Kalinovik iznad Vitih bara.  Odatle se krece ka vrhovima Zelengore.

Na Kozije strane 2013 m izacete za dva sata ,a tri sata trebate za uspon  na najveći vrh Bregoč 2014 m.Naravno, procjene vremena sam radio na osnovu vlastitog iskustva, po lijepom danu.

Kozje strane, snimljene sa Bregoca kamerom planinara M.Gomeza

Pogled sa vrhova na okolne i daleke planine u ljetnim mjesecima je dobar, a ako je predhodnog dana padala kisa i zrak bio pun ozona, pogled je velicanstven, a fotografije izuzetne kvalitete.

 
                     Bregoc ridge. August, 2004 Kamera Armin Imamovic (2)

U zavisnosti od toga vracate li se istom trasom i zeli te li obici Stog, Orlovac i pripadajuce jezero, ili imate organiziran prevoz za Cemerno, odlucicete da li ce te kampovati jos jednu ili vise noci.

 

Tek, sa koje god strane dolazili, Zelengora je neponovljiva.

Ona je zaista dragulj medju planinama BiH.

Imao sam izuzetnu srecu da zbog blizine Gacka i sklonosti planinama,lovu i ribolovu, prokrstarim ovim masivima uzduz i poprijeko.Ne mogu a da u vezi sa tim ne spomenem Mujdana i Senadina Skopka, sa kojima sam ucio prve korake Zelengore, od Sastavaka do Imamovica , od Lelije do usca Pridvorickog potoka u Neretvu.Nema niti jednog interesanstnog toponima koga nisam obisao jednom ili vise puta.

 

Orlovacko jezero,avgust 1985 - Jugo i gosti      kamera; Homogeceka

Novije generacije ostace uskracene  zbog cinjenice da je minuli rat unistio vecinu predivnih planinskih objekata na Zelengori, da je hajducka ruka lokalnog stanovnistva desetkovala loviste, da tamo vise nema Jusufa Juga, Radojice Buturana ...

Nekako mi se cini da Zelengora bez njih i nije ona stara.

 

U realizaciji ove stranice koristio sam tekstove : Dr. Ljuba J. Mihica, iz knjige: Sutjeska Tjentiste 1978,Željka Živanovića-Nacionalni park Sutjeska ,dnevnike planinara i vlastite zabiljeske i fotografije.

Zahvaljujem Darku Mandicu na pomoci kod pribavljanja materijala za obradu ove teme.

Dugujem veliku zahvalnost kolegi Arminu Bajramovicu na ustupljenim fotografijama Zelengore i putokazima na stranici http://zone-2000.net/arhiv/05/082zelen/doc03.htm), koji su mi pomogli u radu.

Prelijepe fotografije Zelengore, autora Armina Bajramovica mozete pogledati na Galeriji slika gdje ce uskoro biti postavljene.

  

  naredna-Zelengora 2
1) Dr.Ljubo J.Mihic-Sutjeska Tjentiste 1978.
2)Armin Imamovic, majstor fotografije,planinar i aktivista (potrazi i uvjeri se na  http://zone-2000.net/arhiv/05/082zelen/doc03.htm)

Home Zelengora Zelengora 2 Cemerno Lebrsnik Razglednice Gacka Maglic-Lebrsnik Vranjaca

This site was last updated 04/14/08

colo….